Analiza budžetskih politika i procesa sa aspekta budžetske transparentnosti u BiH
Dokument je detaljna analiza budžetskih sistema u Bosni i Hercegovini, fokusirana na transparentnost, participaciju javnosti i odgovorno upravljanje javnim sredstvima. Rezultati globalnog Open Budget Survey (OBS) za 2019. pokazuju slabo stanje: BiH je na 84. mjestu od 117 zemalja s 33/100 bodova za transparentnost, bez napretka od 2017. Istraživanje koristi međunarodne kriterije za procjenu dostupnosti budžetskih dokumenata, učešća javnosti i nadzora.
Uvod i metodologija
Istraživanje ističe da budžetska transparentnost podrazumijeva pravovremenu objavu informacija o prikupljanju i trošenju javnih resursa. Analizirani su procesi planiranja, pripreme, usvajanja, izvršenja i izvještavanja na svim nivoima vlasti (državni, entitetski, kantonalni, lokalni). Metodologija uključuje pregled zakona, analiza više od 30 budžetskih dokumenata i konsultacije s akterima. Cilj je identificirati slabosti i dati preporuke za poboljšanje.
Regulatorni okvir
Propisi poput Zakona o finansiranju institucija BiH, Zakona o budžetskom sistemu RS i Zakona o budžetima FBiH regulišu budžetske kalendare, izvještavanje i reviziju. Budžetski kalendari propisuju rokove (npr. DOB do 30. juna), ali često se krše. Učešće javnosti regulisano je poslovnicima i smjernicama za konsultacije, ali javne rasprave su fakultativne. Revizijske institucije (Kancelarija za reviziju BiH, Glavna služba RS, Ured FBiH) pružaju nezavisni nadzor.
Ključne slabosti
Česte prakse: usvajanje budžeta po hitnom postupku bez rasprava, kašnjenja u DOB-u, rebalansi i realokacije bez transparentnosti. Nedostaju kriteriji za kapitalne investicije, veza s planovima nabavki je slaba. Lokalno, "budžeti za građane" rijetki su (npr. Prijedor, Bihać). Preporuke uključuju obavezne konsultacije, programsko budžetiranje i edukaciju OCD-a.
(Dodatni tekst iz uvoda: Dokument naglašava korelaciju transparentnosti s učešćem javnosti i smanjenjem korupcije, pozivajući na proaktivno objavljivanje podataka.)